Išijas (lat. lumboischialgia) je intenzivna bol u području donjeg dijela leđa i gluteusa koja se širi duž zahvaćene noge sve do stopala. Uzrok boli je iritacija korijena ishijadičnog živca (lat. nervus ischiadicus), najvećeg živca u ljudskom tijelu. Pritisak na korijene živca u 90% slučajeva stvaraju degenerativne promjene u donjem dijelu kralježnice.
U upotrebi su još i nazivi lumboišijalgija, išijalgija i ishialgija (od lat. ischialgia) i svi se odnose na bol koju nazivamo išijas. Ischialgia znači bol u ishijadičnom živcu, a lumboischialgia bol u lumbalnoj kralježnici i ishijadičnom živcu.
Liječenje išijasa u akutnoj fazi uključuje simptomatsku terapiju kojom ublažavate bol. U subakutnoj i kroničnoj fazi liječenje podrazumijeva medicinske vježbe za išijas kojima rješavate njegove uzroke. Dijagnozu specijalističkim pregledom postavlja liječnik, a kroz vježbe vas vodi fizioterapeut.
1. Išijas je bol ishijadičnog živca koja zahvaća donji dio leđa, nogu i stopalo
Ishijadični živac (lat. nervus ischiadicus) je veliki živac koji započinje u predjelu stražnjice i spušta se duž noge. Imate po jedan na svakoj strani tijela.
5 živčanih korijena koji izlaze iz donje lumbalne i gornje sakralne kralježnice – L4, L5, S1, S2 i S3 – tvori ishijadični živac. Ovih 5 živaca grupiraju se duboko u stražnjici, blizu prednje površine mišića piriformisa, i spajaju se u jedan veliki, debeli ishijadični živac.
Iritacija ovih korijena živaca uzrokuje bol u stražnjici, natkoljenici, potkoljenici i stopalu.
2. Glavni simptom išijasa je snažna probadajuća bol u leđima, nozi i stopalu
Išijas je sijevajuća bol koja se osjeća kao kombinacija električnog udara i uboda velike igle. Bolovi u nozi su osnovni simptom išijasa. Bolovi u bedru i bolovi u stopalu sa strane su također uobičajeni kod išijalgije.
Postoje i drugi simptomi kao što je osjećaj hladnoće u zahvaćenom području, a ponekad se javlja žarenje u nogama i osjećaj kao da duž noge struji ledena voda. To se događa zato što iritirani živac šalje snažnije i izmijenjene osjetne informacije.
Ostali simptomi koje možete osjetiti su utrnulost cijele noge, ali i slabost u nogama (slabost mišića u nogama). Pritisak na korijene živca utječe i na osjetna i na motorička vlakna u njemu. Simptomi promjenjenog osjeta posljedica su pritiska na osjetna vlakna, a simptomi slabosti u mišićima su posljedica pritiska na motorička vlakna u ishijadičnom živcu.
3. Akutna faza išijasa (intenzivna bol) traje između 3 i 6 tjedana
Nakon nje najčešće prelazi u subakutnu fazu pa u kronični išijas. Bol se postupno smanjuje, a u potpunosti može proći spontano nakon nekoliko godina.
U akutnoj fazi išijalgije primjenjuje se simptomatska terapija i metode samopomoći koje olakšavaju bol.
Kronični išijas se liječi aktivnim pristupom koji uključuje medicinske vježbe jer tako prolazi znatno ranije.
4. Glavni uzrok išijasa je pritisak na korijene ishijadičnog živca
Taj pritisak je u više od 90% slučajeva uzrokovan degenerativnim promjenama u donjem dijelu kralježnice, a najčešća je diskus hernija. Prema težini postoje: diskus hernija prvog stupnja (protruzija, bulging diska), hernija diska drugog stupnja (prolaps), hernija diska trećeg stupnja (ekstruzija) i hernija diska četvrtog stupnja (sekvestracija). To su još i okoštavanjem uzrokovana stenoza spinalnog kanala (u kojem je leđna moždina), suženje neuralnog foramena (uski prolaz za spinalne živce) i spondilolisteza (klizanje gornjeg kralješka u odnosu na donji).
5. Specijalistički pregled i dijagnostika se preporučuju za otkrivanje uzroka
Iako išijas može proći spontano, liječnički pregled i nadzor strogo preporučujem. Degenerativne promjene mogu nekontrolirano napredovati i uzrokovati ozbiljne posljedice. U većini slučajeva nećete završiti kod neurokirurga, no važno je pregledom i dijagnostikom na vrijeme utvrditi uzroke.
Vjerojatno vas zanima koji je najbolji doktor za išijas. Prva stepenica (za mnoge i jedina) bit će specijalist fizijatar. Ako se pokaže potreba za širom dijagnostičkom obradom i terapijom, bit ćete upućeni radiologu. Ostali specijalisti kod kojih možete proširiti dijagnostiku su ortoped, neurolog i neurokirurg.
Ne trebate se bojati niti ustručavati. Imati jasnu sliku uzroka i stanja je uvijek bolje za vas. Vjerojatnost operativnog zahvata kod išijasa je zanemariva. No ako doista postoji potreba, operacijom možete spriječiti invaliditet.
